Obeležavanje 170 godina doseljavanja Crnogoraca u Srez Ključki – područje opštine Kladovo

30.05.2017.

Izdavač Udruženje zadužbinara Petrovog Sela kod Kladova i Biblioteka „Centar za kulturu“ Kladovo, priređuju promociju „Monografija Petrovog Sela na istočnim ograncima Miroč planine“ autora Đorđa-Đoko-Milutinov Dragovića.

Promocija se organizuje u subotu 3. juna 2017. godine sa početkom u 19 časova u pozorišnoj aali Biblioteke “Centar za kulturu” Kladovo, a povodom obeležavanja 170 godina doseljavanja Crnogoraca u Srez Ključki i zavetine Svete Trojice.

Pripremljen je sledeći program;

Subota, 3. jun 2017. u 19 časova

-          Pozdravni govor Predsednika udruženja Zadužbinara Petrovog Sela

-          Reč recezenta – citat iz knjige

-          Pesma autoru

-          Reč autora

-          Nastup guslarskog sastava

Nedelja, 4. jun 2017. godine, okupljanje u 08,00 časova u Petrovom Selu ispred kod duhovnog obeležja

09,00č – Muzički i guslarski program

11,00č – Reč domaćina, čin rezanja slavskog kolača i osveštavanje koljiva i nakon toga litije do seoskog zapisa
Službu služi Njegovo Preosveštenstvo Vladika timočki G.Ilarion 

12,00č – Sportska takmičenja

Nakon toga, druženje i muzički program učesnika skupa

Izdvajamo iz predgovora i sadržaja “Monografija Petrovog Sela na istočnim ograncima Miroč planine“

Autor Đorđe-Đoko-Milutinov Dragović;

Predgovor autora:

“U vrijeme dok pišem ove redovei kada sam završavam ovu knjigu pod nazivom „Monografija Petrovog Sela na istočnim ograncima Miroč planine“, vjerovali ili ne, napunio sam cijelih devedest dvije godine.

            Često sam čuja da čovjek ima godine koje ima, koje mu drugi daju  i koje sam sebi daje, e pa, ja sam sebi dao toliko da mogu sa zadovoljstvom da kažem da sam imao ispunjen život i sreću da iza mene ostane ovo obimno dijelo.

            Tako dug život i iskustvo koje sam stekao, daju mi za pravo da kao hroničar ovog vremena i Petroseljanin ostavim nešto zabilježeno, u vidu svjedočanstva iz prve ruke, o Petrovom Selu.

            Kao hroničaru ovog vremena i Petroseljaninu uspljelo mi je, uz pomoć saradnika i društvene zajednice, da do ovog vremena izdam dvije knjige istog naslova: „Sto pedest godina Petrovog Sela na istočnim ograncima Miroč planine“, prvo izdanje 1998.godine i dopunjeno i izmenjeno izdanje 2011.godine. Tematika ovih izdanja se u mnogome razlikuje od ovog djela koje stavljam pred čitaoce.

            O tome šta sam napisao u Monografiji, neću u ovom dijelu da pišem, stavljam čitaocima da sami, listajući je, vide šta sve sadrži.

            Na samom početku sam odlučio da, pišući Monografiju, pišem posebnim govorom, dijalektom kojim govore Petroseljani i nije mi namjera bila da to nazovem drugim jezikom, i ako sam koristio specifičan dijalekat – smatram da sam pisao srpskim jezikom.

            U mnogim kjigama i djelima u kojima se pisalo o Petrovom Selu sam zapazio da mještane Petrovog Sekla nazivaju Petrovoseljani – tako su ih nazivali i autori iz Petrovog Sela u djelima u kojima su obrađivali život stanovništva Petrovog Sela-u djelima koje sam naveo u Monografiji

            Na samom početku kada sam se odlučio da pišem Monografiju opredjelio sam se da koristim naziv Petroseljani, a povod za takav naum dalo mi je djelo „Petrovo Selo i život njegovih stanovnika“ od dr. Mirka Barjaktarevića (Glasnik Etnografskog muzeja Beograd, knjiga 22-23 iz 1960.godine) u kojem autor koristi naziv Petroseljani za mještane Petrovog Sela. Drugi i veoma važan razlog je i taj što su sami mještani Petrovog Sela u izvornom  govoru, sebe nazivali Perovoseljanima.

            Da bih napisao ovo djelo, morao sam da se dosta namučim, veći dio sadržaja ove knjige je rezultat istraživanja, a istraživanje je dugotrajan i složen posao. Koristio sam razne metode, počev od obilazaka biblioteka, isčitavanja razne literature i dokmenata arhiva, razgovora sa živim svjedocima, usmena predanja, lične doživljaje i sjećanja, a evidencija o zapisanim događajima i zabilješke koje sam često koristio su mi mnogo pomogle da dođem do podataka , a dio tih zabilješaka možete naći na kraju ove knjige.

            Možda bi neko umniji i obrazovaniji mogao da napiše ljepšu knjigu, ali istinitiju, vjerno i autentično prikazujući život Petroseljana ne vjerujem da bi je bolje napisao.

            Monografija jeste obimna, ali je kratko i jasno napisana, bez većih analiza i uljepšavanja. Svejstan sam i činjenice da će biti kritika, opravdanih i neopravdanih, kritičara iz zavisti, a ja im kažem da, vjerovatno, ima nedorečenosti, nenamjernih  grešaka, ali prije toga im poručujem „da onaj koji govori prije nego što sazna, a odgovori prije nego što shvati, odluči prije nego provjeri, kudi prije nego se uvjeri“ – može biti samo zlonamjeran.

            Sa punim pravom sebe sam nazvao hroničarem, jer sam opisivao događaje kroz različito vrijeme i periode razvoja Petrovog Sela, ali jednim dijelom dotakao sam se i istorije i nekih istorijskih činjenica, ali ne sa pretenzijama da dajem sud o tome ili da ih šire analiziram, jer to je stvar istoričara, a ne hroničara i autora ove Monografije.

            U opisu nekih stvarnih događaja, pominjao sam imena nekih Petroseljanai u lijepom i u ružnom svijetlu, po nekada i smiješnom, pa se nadam da mi njihovi potomci neće zamjeriti.

            Ostavljam ovo moje dijelo – Monografiju o Petrovom Selu u amanet mlađima da ga dopunjuju, čuvaju, prepričavaju, prenose sa koljena na koljeno, a sve sa ciljem da prenesem onima koji ne znaju ili malo znaju o sebi o precima, da saznaju čiji su, odakle su i ko su.

            Pišući ovu Monografiju, meni je bilo lijepo, vraćao sam se u davna vremena, sjećao se lijepih i ružnih stvari i događaja.

            Starije generacije će čitajući ovu knjigu oživjeti sećanje na svoje pretke, kuće, kućišta, vikendice, prisjetiće se mjesta i njihovi naziva, potoka, izvora, bunara, vodenica, mlinova, vršalica, pećina, viđeće i znamenite ličnosti iz Petrovog Sela, upoznaće pjesnička dostignuća, umjetnike i mnogo toga što sadrži ova Monografija.

            Na kraju, ovo je moja „mala pobeda“ – godina života i nada da će Monografija biti štampana i dostupna Petroseljanima, onima koji potiču iz Petrovog Sela i svim potomcima naših predaka koji su znali đe su došli i odakle su došli.”

Deo iz sadžaja monografije;

  • Obrazovanje Petroseljana
  • Spisak doktora nauka iz Petrovog Sela i spisak autora iz Petrovog sela i naslov knjiga koje su napislai o Petrovom Selu
  • Pregled podataka o petroselskim crnogorskim porodicama koje su u vrijeme Prvog svetkog rata izbjegle iz Petrovog Sela
  • Pregled riječi i rečenica koje su se nekada izgovarale u Petrovom Selu, a sada ih niko ne pominje ili veoma rijetko
  • Pričalo se i zna se – fotografije sa osnovin podacima
  • Pregled podataka o sekretarima, predsednicma Izvršnog saveta SO Kladovo, Opštinskih sudija za prekršaje iz Petrovog sela (sa fotografijama)
  • Plemena u Crnoj Gori i potomci u Petrovom Selu
  • Autobiografija autora i podaci o precima autora, sadašnjih Dragovića iz Plemena Kosijeri