150 godina od rođenja Nadežde Petrović najznačajnije srpske slikarke sa početka 20. veka, fotografkinje, uticajne društvene aktivistkinje

15.01.2023.

Biblioteka "Centar za kulturu" Kladovo, iz svog knjižnog fonda preporučuje za čitanje književna dela koja svedoče o umetničkom opusu jedne od najpoznatijih srpskih slikarki, Nadeždi Petrović (1873 - 2023).

Akademski slikar, humanitarka, dobrotvorka, društveni radnik i ratna bolničarka, zlatnim slovima se upisala u knigu velikana. Umom je išla napred, rukama stvarala, razumom i upornošću prednjačila, bila uistinu izuzetna žena.

Prelistajte elektronski katalog Bibliotekeu Kladovu sa naslovima posvećeni Nadeždi Petrović i opredelite šta želiote da pročitate: 

https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/search/advanced?ax&ti=nadezda+petrovic&kw&db=cobib&mat=allmaterials

Preporuka teksta iz dnevnog lista Danas, autora J.Tasić; 

"Nadežda Petropvić  je rođena 11. oktobra 1873.  u Čačku sticajem porodičnih okolnosti – roditelji joj tu bili na učiteljskoj službi, da bi se već 1884. njena porodica, sa 13 dece od kojih je devetoro preživelo, vratila u Beograd.

Posle Više ženske škole postaje učiteljica crtanja i uporedo pohađa časove slikanja kod Đorđa Krstića i Kirila Kutlika.

Slikarski dar nasledila je od oca, a Đorđe Krstić je ohrabrio da ode na umetničke studije u Minhen, gde su likovni pedagozi, Anton Ažbe i Julius Ekster, kao i umetnička klima u ovom gradu odredili njen slikarski put, pre svega otvorenost ka nemačkom ekspresionizmu.

Po povratku u Srbiju radila je u školi, pisala o izložbama, događanjima u kulturi, politici – osim umetničkog bila je poznata i po aktivnom društvenom radu.

Umetnički početak u Beogradu bio je težak, likovni kritičari nisu imali razumevanja za nove likovne pravce, da bi njeno slikarstvo punu afirmaciju dobilo između dva svetska rata, a među poštovaocima njene umetnosti bio je i kralj Aleksandar Karađorđević Ujedinitelj.

Na društvenom planu, Nadežda Petrović bila je jedna od osnivača Kola srpskih sestara 1903, radila je na pomoći srpskim zemljama koje su do Prvog balkanskog rata ostale pod otomanskom vlašču, bila zagovornica jugoslovenske ideje.

To vreme između 1903. i 1910. smatra se periodom njenog najplodnijeg stvaralaštva, iza kog slede studijski boravak u Parizu, porodične tragedije i ratovi.

Tokom balkanskih i u Prvom svetskom ratu bila je dobrovoljna bolničarka, što nije uticalo na njen slikarski i fotografski rad.

Život je završila u Vojnoj bolnici u Valjevu, 3. aprila 1915. kao žrtva tifusa. "

Nastavak teksta ovde: https://www.danas.rs/kultura/izlozba-nadezda-petrovic-u-susret-obelezavanju-150-godina-od-rodjenja-u-galeriji-rts/

Foto: Naslovne strane knjiga iz knjižnog fonda biblioteke u Kladovu