Dan šašavih frizura – 28. februar
25.02.2020.U saradnji sa Osnovnom školom "Vuk Karadzić", Biblioteka "Centar za kulturu" organizuje kreativnu radionicu 28. 2. 2020. godine, u holu osnovne škole, od 11 časova, povodom Svetskog dana šašavih frizura.
Učesnici radionice pod nazivom "Putovanje u čudesne krajeve - revija šašavih frizura" su učenici drugog razreda osnovne škole. Učiteljice koje prate ovu radionicu su Marina Dumeljić i Slavica Jovanović.
Uređivanje kose i osmišljavanje frizura je oduvek činilo sastavni deo kulture nekog naroda, počevši od prvih civilizacija pa sve do danas.
Jedan od najstarijih i najčešće pronalaženih artefakata u prošlim kulturama upravo je češalj za kosu. To nam pokazuje da je kosa i pravljenje najrazličitijih frizura bilo veoma važno i kod naših predaka.
Žene su u Mesopotamiji (jedna od najstarijih civilizacija) imale duge kose, koje su vezivale u punđe, a predstavnice plemstva su koristile zlatne i srebrne češljeve.
U staroj kineskoj kulturi sređivanju kose se pridavao veliki značaj. Smatrano je da način na koji se veže, češlja i seče kosa odražava socijalni status, kao i religiju i profesiju.
U starom Egiptu se, takođe, velika pažnja pridavala negovanju kose. Ona se redovno prala mešavinom vode i citrusnih sokova i tada je kosa počela da se boji indigom i kanom.
U antičkoj Grčkoj, popularne frizure su bile sa dugom kosom i pletenicama, a poželjna je bila plava boja kose.
Kod Rimljana se ćelavost posmatrala kao fizički nedostatak, dok su žene kosu ukrašavale raznim ukosnicama i nosile perike.
U srednjem veku, kosa je bila duga, do kolena, vezana u pletenice ili punđe.
Danas, frizura simbolizuje lepotu, ali i lične stavove. Trendovi se prate, a frizura se određuje na osnovu oblika lica, jačine i gustine kose.
Takođe,naučnici su u XX veku otkrili da nam kosa može pokazati i koliko smo zdravi.
„Dan šašavih frizura“ je praznik zabave i smeha koji škole, biblioteke i druge institucije širom sveta organizuju sa decom i njihovim roditeljima.
Kreativno druženje uvek prija!