Tribina „Srpska književnost XX veka“

21.09.2019.

Priređena je tribina na temu "Srpska književnost XX veka" inspirisana dokumentarnom izložbom i publikacijom „Srpski pisci u Velikom ratu“ autorke Olge Krasić Marjanović iz Beograda.

Tema je bila osobenost srpske književnosti od 1914. do 1918. godine kroz život i delo naših najznačajnijih stvaralaca koji su preselili istorijske činjenice u reč književnog dela.

Stanislav Vinaver, Sima Pandurović, Branislav Nušić, Milutin Uskoković, Bora Stanković, Isidora Sekulić, Vladislav Petković Dis, Milutin Bojić, Todor Manojlović, Rastko Petrović, Dragiša Vasić, Stanislav Krakov, Stevan Jakovljević, Rade Drainac, Miloš Crnjanski, Ivo Andrići Dušan Vasiljev, nepoznati autori koji su na straži, između dve bitke, pisali poeziju, crtice i čija literatura nije imala velike literarne vrednosti ali je odisala patriotskim duhom.

Junaštvo, stradanje, ponos i čast srpske vojske potvrdili su odlomoci koji su pročitani; Nušićeva "1915. godina", "Utopljene duše", zbirka pesama Vladislava Petkovića Disa, "Krila" Stanislava Krakova, pripovetka "Resimić Dobošar" i "Rekovalescenti" Dragiše Vasića, pesme Milutina Bojića i "Dan šesti" Rastka Petrovića", "Istorija nove srpske književnosti" Jovana Skerlića i knjiga Ive Ćipika "Iz ratnih dana".

Tribnu prati  izložbena postavka knjiga sprskih pisaca koja je izložena u kladovskoj biblioteci.

Tribina je održana 21. septembra 2019.

Iz knjige koju preporučujemo „Srpski pisci u Velikom ratu“ koja je nastala kao istraživanja ratne periodike i literature, autorke Olge Krasić Marjanović, izdvajamo:

„Ko je od srpskih pisaca učestvovao u Prvom svetskom ratu? Šta je doživljavao, kako o njemu pisao? Da li je bilo književnosti u rovovima, između bitaka, na straži?
Poznati srpski komediograf Branislav Nušić sa vojskom i porodicom je prešao Albaniju. Doživeo je ličnu tragediju izgubivši sina jedinca Strahinju Bana koji je poginuo kao jedan od 1300 kaplara, Stevan Jakovljević, pisac Srpske trilogije, kao oficir srpske vojske, učestvovao je u svim bitkama od Cera do Kajmakčalana. Kako je poginuo čuveni srpki pesnik Vladislav Petković Dis, zašto su Bora Stanković i Isidora Sekulić sarađivali u okupatorskim Beogradskim novinama, kako je provodio dane u Valjevu i dospeo u logor pesnik Sima Pandurović? Šta su između bitaka, u rovovima pisali Stanislav Krakov i Dragiša Vasić? Kakve su do kraja imali životne sudbine pisci – učesnici rata? Kako je i zašto pesnik Plave gobnice, Milutin Bojić, izbačen iz reda za put u Francusku? Kako je rat doživeo, tada mladić, Rastko Petrović, šta je u zatvoru pisao Ivo Andrić? Kako se ubio mladi pisac, velika nada tadašnje srpske književnosti, Milutin Uskoković? Koje su pisce objavljivale Srpske novine? Šta je sve radio, kako je ratovao i u rovovima pisao pesme genijalni student matematike Pariske Sorbone Stanislav Vinaver? Ko su bili omiljeni pisci Krfskog zabavnika i ko je zapravo bio njegov čuveni urednik Branko Lazarević? Šta se objavljivalo i čitalo tokom rata u Solunu, Njujorku, Ženevi, Parizu, u Bizerti? Kako su u Africi, u logorima radila pozorišta u kojima su i ženske uloge tumačili muškarci? Kako su poeziju pisali i doživljavali srpski borci, často potpisivani pseudonimom ili oznakom anonim? Kakva je bila srpska književnost u tim surovim i nadasve teškim ratnim vremenima?“